#: locale=hr
## Tour
### Description
tour.description = Virtualni vodič Svetište Majke Božje Bistričke
### Title
tour.name = Svetište Majke Božje Bistričke
## Skin
### Button
Button_3A4697A3_4C73_B404_41C0_527641649263.label = START
Button_7DB31382_7065_343F_41D6_641BBE1B2562.label = Uvod
Button_7DB33382_7065_343F_41B1_0B0F019C1828.label = Panorame
Button_7DB35382_7065_343F_41C5_CF0EAF3E4CFF.label = Lokacija
Button_7DB35382_7065_343F_41C5_CF0EAF3E4CFF.pressedLabel = Lokacija
Button_7DB37382_7065_343F_41CC_EC41ABCCDE1B.label = Mapa
Button_7DBC8382_7065_343F_4183_17B44518DB40.label = Galerija
Button_7DBCA382_7065_343F_41DB_48D975E3D9EC.label = Kontakt
Button_90972CC0_B9EF_08CA_41D7_333EA474B887.label = RAZMATRANJE
Button_D619711B_C556_9A21_41E7_D67CEDE81614.label = UPUTE
### Multiline Text
HTMLText_062AD830_1140_E215_41B0_321699661E7F.html = ___
marija bistrica
Marija Bistrica je naselje i općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, smještena u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Nalazi se u kotlini između Zagrebačke gore (Medvednice) i Kalnika, Ivanščice, Strahinjčice i Macelja. Sela i zaseoci općine Marija Bistrica smješteni su na brežuljcima sjevernoistočnog obronka Medvednice na različitim nadmorskim visinama.
Općina se proteže prema sjeveru do rijeke Krapine. S istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja.
Dan Općine Marija Bistrica je 13. srpnja, na svetkovinu Majke Božje Bistričke.Na taj dan se održava svečana sjednica Općinskog vijeća uz prigodni program.
___
UPUTE ZA KORIŠTENJE VIRTUALNOG VODIČA
JOHN DOE
Licensed Real Estate Salesperson
Tlf.: +11 111 111 111
jhondoe@realestate.com
www.loremipsum.com
Mauris aliquet neque quis libero consequat vestibulum. Donec lacinia consequat dolor viverra sagittis. Praesent consequat porttitor risus, eu condimentum nunc. Proin et velit ac sapien luctus efficitur egestas ac augue. Nunc dictum, augue eget eleifend interdum, quam libero imperdiet lectus, vel scelerisque turpis lectus vel ligula. Duis a porta sem. Maecenas sollicitudin nunc id risus fringilla, a pharetra orci iaculis. Aliquam turpis ligula, tincidunt sit amet consequat ac, imperdiet non dolor.
svetiste.mbb@gmail.com
Tel.: +385 49 469 156
Hvalimo te, o Majko Božja
jer si sveta i velika,
jer si divna i ponizna.
Majko Božja Bistrička, moli za nas!
Hvalimo te Majko Božja,
jer si velika koliko si ponizna,
pa dijeliš svoje milosti
u dolini bistričkoj
pred malim crnim
skromnim kipom svojim.
O, Kraljice najljepša
o, Vladarice premudra
o, Majčice najdraža!
Neka ti je slava sada i dovijeka,
jer si čista i nevina
i tvoje su želje bjelije od ljiljana
i ti si od stvorenja jedina
bez ljage grijeha začeta.
Ti si Kraljica anđela,
Ti si Kraljica proroka,
Ti si Kraljica kršćana!
Ti kraljuješ nad svim narodima
i u njima je slava tvoja dovijeka.
Ti kraljuješ nad nama
i u tvojoj kruni zvjezdanoj
gori srce hrvatsko,
u kojem će slava tvoja živjeti
od koljena do koljena,
od vjekova do vjekova.
Jer ti si, Majko, ponizna,
u dolini bistrice
izabrala prijestolje.
I ti iz te doline
kraljuješ nad brdima.
I ti iz te doline
kraljuješ nad srcima.
I ti iz te doline svu grliš domovinu,
grliš je srdačno
sjajem svoje ljubavi.
O Kraljice hrvatska,
o, Majčice ponizna!
Ove igračke su prepoznatljivi tradicijski proizvodi Hrvatskog zagorja s dugom poviješću. Način izrade prenosio se u određenim obiteljima s generacije na generaciju i zadržao do danas. Svirala, drvene frule i tamburice živopisnih su boja i različitih oblika. Izrada i žuta boja tradicionalne su i prepoznatljive za drvene igračke. Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja uvršteno je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva 2009. godine.
"Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo!" – poručuje nam Isus u Evanđelju.
Ne boj se ogovaranja, omalovažavanja i etiketiranja.
Budi ponosan na svoje kršćansko opredjeljenje, na odluku da nasljeduješ Isusa koji je Krist.
Svaki put, iako težak, biva lakši ako imaš cilj pred sobom.
Biva lakši ako imaš motiv.
Biva lakši ako imaš prijatelje koji će ti pomoći.
Živi punim plućima svoje kršćanstvo.
Ne zatomljuj istinu o Bogu Ocu koji je Ljubav.
O Bogu Sinu koji je radi nas i radi našeg spasenja postao čovjek.
O Bogu Duhu Svetome koji nas usmjerava i vodi kroz život.
Ne prešućuj činjenicu da izvan Krista nema spasenja. Da po križu dolazimo do uskrsnuća.
Ne boj se onih koji se rugaju, koji smišljaju laži i iskrivljuju činjenice.
Pogledaj u svoje srce i tamo ćeš naći mir.
Pogledaj prijatelja do sebe i tamo ćeš naći pomoć.
Pogledaj prirodu oko sebe i tamo ćeš naći dokaz.
Pogledaj Boga raspetog na križu i tamo ćeš naći smisao.
Najsvečaniji dan u povijesti Marije Bistrice bio je 3. listopad 1998. godine kada je Papa Ivan Pavao II. posjetio Mariju Bistricu i proglasio blaženim pokojnog zagrebačkog nadbiskupa i bistričkog hodočasnika kardinala Alojzija Stepinca. U Mariji Bistrici od ranih večernjih sati u petak 2. listopada tisuće već pristiglih hodočasnika sudjelovale su u različitim pobožnostima te su se duhovno pripravljale za susret sa Svetim Ocem i beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca. Sveti je Otac iz nuncijature u Zagrebu 3. listopada krenuo oko 8 sati u osobnom automobilu cestom preko Sljemena, Stubičkih Toplica do Marije Bistrice. Nekoliko kilometara prije ulaska u Mariju Bistricu prešao je u »papamobil« te nastavio put do »crkve na otvorenom«. Kada su stotine tisuća hodočasnika primijetili »papamobil«, buran pljesak se prolomio Marijom Bistricom. Sveti je Otac predvodio misno slavlje u koncelebraciji sa sedam kardinala, sedamdesetak biskupa te više od 1.000 svećenika. Papa Franjo je na svetoj misi u Rimu 27. travnja 2014. proglasio svetim Papu Ivana Pavla II. time je on 31. Poljak među svecima Katoličke crkve.
Zavjetni kip Majke Božje Bistričke datira na kraj 15. stoljeća, a pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora. Izražajna moć kipa nije toliko u umjetničkome oblikovanju, koliko u samome vjerskom i nacionalnom značenju. Kip je najprije bio smješten u starom svetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588. godine; ponovo zaboravljen i zazidan, pronađen je drugi puta 1684. godine. U jubilejskom slavlju 250. obljetnice svetišta Majke Božje Bistričke i u svečanosti krunjenja kipa Majke Božje Bistričke, koje se odvijalo prigodom zagrebačkog hodočašća 7. srpnja 1935. godine, sudjelovalo je oko 30.000 hodočasnika. Osobito ganutljiv prizor za vjernike bio je kada se nadbiskup Antun Bauer približio kipu Majke Božje Bistričke, kruneći ga zlatnom krunom i govoreći: „Pod Tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice! Naših patnja ne prezri u potrebama našim, nego od sviju pogibli oslobodi nas vazda, Djevice slavna i blagoslovljena.“ Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva našašća budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć. Bistrička Gospa bila je tješiteljica kršćana za vrijeme turskih opasnosti, pomoćnica u Prvom i Drugom svjetskom ratu, kao i u Domovinskom ratu.
Freska „Golgota"
Zamislio ju je i započeo slikati hrvatski akademski slikar Krsto Hegedušić 1944. godine, a dovršena je tek potkraj 2008. godine. Izveli su ju točno prema Hegedušićevu crtanom predlošku na kartonu, slikar Eugen Kokot i slikar restaurator Egidio Budičin.
Sve je započelo u dramatičnim okolnostima prije kraja Drugog svjetskog rata kada je 1944. godine, zalaganjem nadbiskupa Alojzija Stepinca, Krsto Hegedušić zajedno s obitelji i suradnicima sklonjen u Mariju Bistricu, jer je postao nepodoban za ondašnji sistem, te je otpočeo radove na oslikvanju svetišta.
Krajem rata pothvat je naglo prekinut i napušten. Na sreću, 2008. godine, u vrijeme kada je rektor Svetišta bio mons. Zlatko Koren, freska je dovršena i to prema skici na kartonu koju je naslikao sam Krsto Hegedušić.
Ovom freskom ostvaren je jedan od najznačajnijih prinosa hrvatskom sakralnom zidnom slikarstvu, na prostorima kontinentalne Hrvatske.
Izvor: „Milosti puna", glasilo Svetišta Majke Boćje Bistričke, XV 2009 044, autorica: Dr. sc. I. Reberski.
Freska „Bijeg u Egipat"
Započeta u vrijeme Drugog svjetskog rata, a dovršena 2008. godine, prema skici priznatog hrvatskog naivnog slikara Ivana Generalića.
Freska „Rođenje Isusovo" („Hrvatski Božić")
Započeta u vrijeme Drugog svjetskog rata, a dovršena 2008. godine, prema skici priznatog hrvatskog naivnog slikara Ivana Generalića.
Freska „Uznesenje Blažene Djevice Marije"
Datira iz poslijeratne godine 1953., a naslikao ju je poznati hrvatski slikar Zlatko Šulentić. Bila su to još uvijek teška vremena religijskih nesloboda kada je slikarski zrelo i moderno, a ljudski hrabro, Zlatko Šulentić izveo majestetičnu fresku Uznesenje Blažene Djevice Marije na Nebo, na trijumfalnom luku crkvenog broda bazilike Majke Božje Bistričke.
Izvor: „Milosti puna", glasilo Svetišta Majke Boćje Bistričke, XV 2009
Raspored svetih misa
Ponedjeljak - Petak:
10:30 i 18:00 sati
Subota:
11:00 i 18:00 sati
Nedjelja i blagdan (od Uskrsa do Svih svetih):
u bazilici: 7:30
na otvorenom: 9:00, 11:00 i 18:00 sati
Nedjelja i blagdan (od Svih svetih do Uskrsa)
7.30, 9:00, 11:00 i 16:00 sati
Sakrament ispovijedi-pomirenja-pokore
prije svete mise
Euharistijsko klanjanje
petkom nakon mise u 18 sati
lipanj-rujan
subotom i nedjeljom u 14h
Freska „Golgota"
Zamislio ju je i započeo slikati hrvatski akademski slikar Krsto Hegedušić 1944. godine, a dovršena je tek potkraj 2008. godine. Izveli su ju točno prema Hegedušićevu crtanom predlošku na kartonu, slikar Eugen Kokot i slikar restaurator Egidio Budičin.
Sve je započelo u dramatičnim okolnostima prije kraja Drugog svjetskog rata kada je 1944. godine, zalaganjem nadbiskupa Alojzija Stepinca, Krsto Hegedušić zajedno s obitelji i suradnicima sklonjen u Mariju Bistricu, jer je postao nepodoban za ondašnji sistem, te je otpočeo radove na oslikvanju svetišta.
Krajem rata pothvat je naglo prekinut i napušten. Na sreću, 2008. godine, u vrijeme kada je rektor Svetišta bio mons. Zlatko Koren, freska je dovršena i to prema skici na kartonu koju je naslikao sam Krsto Hegedušić.
Ovom freskom ostvaren je jedan od najznačajnijih prinosa hrvatskom sakralnom zidnom slikarstvu, na prostorima kontinentalne Hrvatske.
Izvor: „Milosti puna", glasilo Svetišta Majke Boćje Bistričke, XV 2009 044, autorica: Dr. sc. I. Reberski.
Freska „Bijeg u Egipat"
Započeta u vrijeme Drugog svjetskog rata, a dovršena 2008. godine, prema skici priznatog hrvatskog naivnog slikara Ivana Generalića.
Freska „Rođenje Isusovo" („Hrvatski Božić")
Započeta u vrijeme Drugog svjetskog rata, a dovršena 2008. godine, prema skici priznatog hrvatskog naivnog slikara Ivana Generalića.
Freska „Uznesenje Blažene Djevice Marije"
Datira iz poslijeratne godine 1953., a naslikao ju je poznati hrvatski slikar Zlatko Šulentić. Bila su to još uvijek teška vremena religijskih nesloboda kada je slikarski zrelo i moderno, a ljudski hrabro, Zlatko Šulentić izveo majestetičnu fresku Uznesenje Blažene Djevice Marije na Nebo, na trijumfalnom luku crkvenog broda bazilike Majke Božje Bistričke.
Izvor: „Milosti puna", glasilo Svetišta Majke Boćje Bistričke, XV 2009 044, autorica: Dr. sc. I. Reberski.
U Mariji Bistrici postoji nacionalno svetište još od 1715. godine, kad je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke svetišna crkva postala je tijesna i premalena. Stoga je bistrički župnik dr. Juraj Žerjavić (1875.-1911.), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dao proširiti i preurediti crkvu i župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načiniti novu u stilu neorenesanse. Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. Međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.
Sadašnja crkva visoka je 13,80 metra, duga je 37,40 metara i široka 9,80 metara.
Zvonik crkve je visok 62 metra, a širok 7,70 metra.
Za službe monisnjora Lovre Cindorija je uređena crkva na otvorenom (g. 1998.) u kojoj se u središnjem dijelu nalazi brončani kip Majke Božje visok 3 m. Kip je postavljen na stup iznad fontane koja je uređena za 300. obljetnicu našašća kipa Blažene Djevice (g. 1984.). Ispred kipa postavljene su u polukrug klupe za prihvat velikoga broja hodočasnika koje su usmjerene na vanjski izdignuti i natkriveni oltarni prostor. On se sastoji od mramornoga polukružnoga začelnoga dijela s grbom Svete Stolice, oltarne menze s reljefom Isusa u Emausu, dvaju ambona, raspela i velike slike bl. Alojzija Stepinca na začelnom zidu. Na lijevoj strani otvorene crkve izgrđen je ulaz iz smjera glavnoga trga Marije Bistrice, a u nastavku >>zid vjere ufanja i nade<< s raspelom i korpusom Krista te ispisanim pločicama yahvale romara Majci Božjoj Bistričkoj.
Rad kipara Ante Orlića, podignut 1984. godine. Restauriran 2006. uz pomoć Grada Bjelovara.
Trg pape Ivana Pavla II. je središnji trg u Mariji Bistrici. Pogled na svečani ulaz u cinktor svetišta. Ispred ulaza nalazi se spomenik biskupu Martinu Borkoviću, zaslužnom za našašže čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke.
Spomenik je postavljen 1998. godine prigodom Papinog posjeta. Ulica križnog puta na jugoistoku (lijevo) vodi do crkve na otvorenom i Kalvarije
„Gledajući u duhu bogatu i višestoljetnu prošlost hrvatskog naroda, čini nam
se da možemo naglasiti osobito ove tri njezine izvanredne vrednote:
Prvo, vjernost Isusu Kristu i Evanđelju, koju su vaši pradjedovi znali iskupiti
pravim mučeničkim žarom i duhom, u vjekovnoj borbi ‘za krst časni i slobodu zlatnu’.
Drugo, ljubav i odanost Hrvata prema Rimskoj Crkvi, prema Petrovoj Stolici.
Ova Crkva uistinu je Majka vaša ‘u kojoj su se i preci vaši iz najbistrijeg vrela pojili
slatkim napitkom nauka’.
Treće, ljubav, odanost i pobožnost Hrvata prema Mariji, Majci Božjoj, Majci
Crkve, a koju vi tako rado nazivate ‘Kraljica Hrvata’ i sinovski štujete u brojnim
svetištima.
Ovu trostruku vjekovnu vjernost pretvarate i danas u svoj ‘Veliki zavjet’
vjernosti Isusu Kristu, Crkvi i Majci Božjoj. Budite vjerni, budite postojani, budite ponosni na svoje kršćansko ime!
Papa vas voli, Papa vas grli i prima, Papa vas blagoslivlja! Amen!”
Prvi povijesni govor pape Ivana Pavla II. na hrvatskom jeziku,
Rim, Bazilika sv. Petra, 30. 4. 1979.
Zid vjere, ufanja i nade sa zahvalnim pločama hodočasnika.
Svjedočanstva mnogih kojima su molitve u Mariji Bistrici uslišane.
Gospodine Bože, izvore svetosti i milosti,
blaženoga Alojzija, pastira i mučenika,
pozvao si da ti služi
kao navjestitelj i branitelj istine
i kao hrabri svjedok vjernosti Crkvi.
Poslušan tvojoj Riječi
i vođen Duhom tvoje ljubavi,
zauzimao se za siromašne i obespravljene;
ostavio nam je divno svjetlo čiste savjesti,
pouzdanja u tebe i ustrajnosti u trpljenju.
Ponizno te molimo
da nas obdariš svojom radošću
te blaženoga Alojzija ubrojiš
među svece sveopće Crkve,
da bismo ga mogli još predanije slijediti
i uteći se njegovu moćnom zagovoru
u svojim životnim potrebama.
Po njegovim molitvama jačaj proročki glas Crkve,
koji širi nadu u dolazak tvojega kraljevstva,
praćen blizinom i utjehom Blažene Djevice Marije,
Majke i Kraljice vjernoga ti naroda
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen!
Na početku tvog života je obitelj.
Živiš u obitelji. Rasteš u obitelji.
Na kraju tvoga života okupit će se obitelj.
Ma koliko ti izgledala nesavršena ili iritantna, upravo je tvoja obitelj tebi darovana. I ti njoj.
Sa svih strana se pokušava uništiti obitelj jer u njoj ne vlada logika tržišta, nego logika ljubavi.
U obitelji se ne naplaćuje, nego se dariva.
U obitelji ne postoji ekonomska isplativost, nego briga za slabije i međusobna podrška.
Nije obitelj u krizi, nego je napadana od onih koji ne žele da postoje ljudi koje povezuje darivanje, sućut, požrtvovnost, zauzimanje za drugoga i ljubav.
Obitelj u kojoj živiš može se sačuvati od propasti jedino uzajamnom ljubavlju i obiteljskom molitvom.
Učini sve što možeš da u tvojoj obitelji svakodnevno bude očita uzajamna ljubav svih članova obitelji.
Učini sve što možeš da u tvojoj obitelji svakodnevno bude prisutna zajednička molitva, poglavito zajedničko čitanje i promišljanje Svetoga Pisma.
Uređenje križnoga puta u Mariji Bistrici zamislili su nadbiskup Antun Bauer i njegov koadjutor blaženi Alojzije Stepinac. Zamisao se rodila gledajući križni put na Jasnoj Gori za vrijeme Euharistijskog kongresa 1935. godine u Čestohovi. 1943. godine postavljene su prve četiri postaje od kararskoga mramora u naravnoj veličini, isklesane u Italiji. Godine 1972. zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić ustanovio je nadbiskupski odbor za uređenje proštenišnoga prostora. U godinama koje su slijedile podignute su nove postaje križnog puta, djelo naših poznatih akademskih kipara: Krune Bošnjaka (V. postaja), Ante Orlića u suradnji s Marijom Ujević ( XIII.), Stanka Jančića (VII, IX, XI, XV.), Ante Orlića (X., XII., XIV.), Josipa Poljana (VI.) i Ante Starčevića (VIII. postaja).
Početak gradnje Kalvarije pada u vrijeme drugog svjetskog rata. Uređivanje Kalvarije, započeto po zamisli nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca, nedvojbeno se ubraja među posebno značajne pothvate. U tom razdoblju, koje se može smatrati prvom fazom uspostave, Kalvarija je prostorno - urbanistički u potpunosti oblikovana i to po uzoru na izvorni koncept "Kalvarije na otvorenom", odnosno, "na brdu". Godine 1941. uspostavljene su prve četiri postaje: I. Pilat osuđuje Isusa na smrt, II. Isus prima na se križ, III. Isus pada prvi put pod križem i IV. Isus susreće svoju majku. Figuralne kompozicije spomenutih prizora, na velikim postamentima, isklesane iz kararskog mramora, djeluju iz daljine kao živi prizori. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina nastavljeni su radovi na Kalvariji. Obnavljanje starih (1989. g.) i postavljanje (1977-1990. g.) preostalih jedanaest postaja Križnog puta trajalo je od 1977. do 1990.godine. O tome je odlučivao Nadbiskupski odbor i bistričko svetište s marnim župnikom, dok je o umjetničkoj izvedbi brinuo dr. Antun Ivandija. Sredinom osamdesetih godina (1984.) podignuta je također i fontana s kipom Majke Božje, postavljena usred livade iz koje kreće uspon s početnim postajama "Via crucis". Kao svaki živi izvor, ujedno simbol života i vjere, fontana je ubrzo na tom mjestu postala omiljeno okupljalište hodočasnika. Glavna značajka kiparskih radova izvedenih na Kalvariji i na fontani u toj drugoj fazi obnove jest činjenica da svi od reda nose autorski potpis.
Ne očajavaj kada ti se učini da je sve mrtvo.
Uzvjeruj i pričekaj da prođu tri dana, ma koliko dugo trajali.
Ti si kršćanin. Biti kršćanin znači biti čovjek nade.
Kršćanska nada nije nerazborito tješenje kako jednom mora biti bolje niti bijeg od stvarnosti.
Kršćanska nada je prihvaćanje istine da smo po Kristu spašeni i da se nad nama očituje Božja ljubav.
Ti si kršćanin. Ti si svjetlo svijeta.
Tvoja vjera, tvoja nada i tvoja ljubav trebaju svijetliti ovom svijetu. Biti znak i putokaz.
Ti si kršćanin. Ti si dio Crkve.
Dio si zajednice ljudi koji su pozvani darom vjere i koji sudjeluju u sakramentalnom zajedništvu.
Dio si zajednice koju vodi Duh Sveti, a predvodi Papa.
Dio si zajednice koja, kao što ističe geslo ovogodišnjeg Papinog dolaska u Hrvatsku, živi zajedno u Kristu.
Budi čovjek nade.
Budi čovjek vjere.
Budi čovjek zajedništva.
Budi onaj koji će prvi ljubiti.
Budi onaj koji će se zauzeti za čovjeka u potrebi.
Budi promjena koju želiš vidjeti.
Tako smo različiti, obdareni raznovrsnim talentima, opečaćeni drugačijim životnim iskustvima i zagledani u raznolike snove o budućnosti.
A oko euharistijskog stola smo braća i sestre.
Nigdje se tako očito ne pokazuje Božja ljubav prema svakom čovjeku, kao u misi.
Dok molimo jedni uz druge i jedni za druge.
Ne bojimo se priznati vlastitu grešnost pred braćom i sestrama.
Ne bojimo se moliti ih za pomoć.
Nije nam neugodno, poput djeteta, slušati Očevu Riječ.
I ponizno, otvorena duha, uma i srca, slušati tumačenje Božje Riječi.
Puni radosti s braćom i sestrama pjevamo, javno obznanjujemo svoju vjeru i opredjeljujemo se za ljubav prema Bogu i čovjeku.
Prihvaćamo otajstvo vjere o Kristovoj prisutnosti pod prilikama kruha i vina.
I u zahvalnosti blagujemo Tijelo Kristovo.
Nema kršćanstva bez Crkve. I nema Crkve bez Euharistije.
Nemoguće je biti kršćanin a ne osjetiti nutarnji imperativ za sudjelovanje u misi. U zajedništvu braće i sestara.
Isuse Kriste, Sine Boga živoga, hvala ti za tolike pravednike koji svojom dobrotom omogućuju da i dalje postojimo pred Licem tvojim.
Hvala ti za one koji riječju, životom i dobročinstvom opraštaju nanesenu im nepravdu i time zatiru spiralu zla i stvaraju civilizaciju ljubavi.
Hvala ti za one koji su istinoljubivi, koji ne dopuštaju da se proširi pošast kratkotrajnog pamćenja, relativiziranja činjenica i prilagođavanja prošlosti sadašnjim interesima.
Hvala ti za one koji ustraju u dobru suprotstavljajući se zavisti, spletkama, podcjenjivanju i mentalitetu koji oprašta sve osim sposobnosti i uspjeha.
Hvala ti za one koji se, iz ljubavi prema tebi, daruju čovjeku u nevolji ne tražeći ništa zauzvrat osim da se u svim strukturama poštuje dostojanstvo čovjeka kojega si stvorio na svoju sliku.
Hvala ti za velikodušne ljude koji ne štede talenata, vremena ni imovine da doprinesu stvaranju boljega svijeta.
Hvala ti za blage, skromne i pristojne ljude koji svojim nenametljivim trajanjem jamče prave vrijednosti.
Hvala ti za one koji, u ovom vremenu poruge, nestalnosti i banalnosti, svojom postojanošću i vjernošću svjedoče da ima neupitnih načela.
Hvala ti za one koji svojom smirenošću i osjetljivošću za čovjeka unose mir u naše dane, smisao u naše polemike i daju cilj našim traženjima.
Hvala ti za one koji svojom radošću brišu suze tužnih, liječe patnje ranjenih, usmjeravaju hod izgubljenima i osmišljavaju postojanje zanemarenima.
Hvala ti za one koji bude nadu, koji pronalaze ljepotu unatoč sijačima straha i panike, lovcima u mutnom, bukačima zla, prorocima nesreće i onima kojima nedostaje pouzdanja da naprave prvi korak.
Hvala ti za one koji bezrezervno ljube i time najjasnije očituju vjeru u tebe koji si Ljubav koja ljubi.
Hvala ti Bože što jesi, što činiš i dopuštaš da mi budemo i što si S Nama Bog.
Bog je stvorio čovjeka kao muško i kao žensko i darovao ih je jedno drugom da se pomažu i u ljubavi rađaju djecu.
Bog te je stvorio kao spolno biće.
Bog ti je darovao karizmu spolnosti.
Predugo se ljudsko tijelo i sve vezano uz spolnost smatralo prljavim i zlim.
Ali, mi kršćani znamo da je spolnost Božji dar čovjeku.
Potrebno je odbaciti krivu sliku o spolnosti.
Potrebno je shvatiti važnost i svetost spolnog odnosa. Posebno prvog spolnog odnosa.
Djevičanstvo nije balast kojega se treba što prije riješiti.
Djevičanstvo je vrijednost koja se stupanjem u prvi spolni odnos ne gubi, nego se dariva.
Djevičanstvo se ne gubi. Djevičanstvo se dariva.
Djevičanstvo možeš darovati samo jednom u životu i samo jednoj osobi.
Zato nemoj dopustiti da ta osoba bude bilo tko.
Djevičanstvo je jedinstven dar, a prvi spolni odnos dragocjen.
Ako si svjestan te činjenice, onda nećeš srljati u prvi spolni odnos, nego ćeš, uz molitvu, dobro promisliti tko je osoba dostojna primiti jedinstven dar koji imamo i čuvamo samo za nju.
"Ako su mene progonili", govori Isus, "i vas će progoniti".
Svjedočanstvo je to koje se ostvaruje u svim vremenima i prostorima.
Oni koji doista nasljeduju Isusa bivaju proganjani i uklanjani.
Ali, kršćani i vjeruju u onoga koji je na sebe uzeo križ i sebe darovao na križu.
Kršćanstvo progovara o bitnim stvarima.
Zato ga progone oni koji forsiraju površnost i besmislenost.
Kršćanstvo se obraća čovjeku u ljubavi i poštovanju.
Zato ga progone oni koji žele mase kojima će manipulirati.
Kršćanstvo potiče čovjeka da misli vlastitom glavom.
Zato ga progone oni koji žele poslušnike i nemisleće sljedbenike.
Kršćanstvo ističe dostojanstvo čovjeka, jedinstvenost, neponovljivost i vrijednost svakoga od nas.
Zato ga progone oni koji nas žele pretvoriti u male, nesigurne i nevažne ljude.
Pred tobom je izbor.
Imaš mogućnost biti čovjek i kvalitetno proživjeti život poštivajući dostojanstvo svakoga čovjeka.
Ili biti potrošač kojega će zavoditi određivanjem što je važno, koga moraš obožavati, a koga prezirati.
Ljubav prema bližnjemu nije nam ponuđena kao mogućnost.
Ljubav prema bližnjemu je nužnost kršćanskog života.
Solidarnost s bratom i sestrom koji su u potrebi ne pokazuje se prigodnim darivanjima ili vikend akcijama dobrote koje će nas uljuljkati u mislima da smo dobri i plemeniti.
Prava solidarnost je trajna.
Prava solidarnost zahvaća potpunog čovjeka.
Prava solidarnost je organizirana.
Mnoštvo pojedinačne dobrote čeka da se umreži. Da postane svjedočanstvo koliko je kršćanstvo živo i ljubavlju djelotvorno.
Čovjek u potrebi treba tvoje vrijeme.
Čovjek u potrebi treba tvoje talente.
Čovjek u potrebi treba tvoju blizinu.
Iziđi iz zaslijepljenosti koja te neprestano usmjerava na vlastite muke i probleme.
Pogledaj svijet oko sebe.
Primijeti čovjeka pokraj sebe.
Uključi se i pomozi onima koji su započeli stvaranje boljega svijeta i kršćanske civilizacije ljubavi.
Ne zavaravaj se da ćeš učiniti da svima na svijetu bude dobro. Ali znaj da po tebi može biti bolje.
Bog neprestano poziva ljude koji će mu se potpuno predati u svećeničkoj ili redovničkoj službi.
Bog i danas susreće mladiće i djevojke koje poziva: "Ako hoćeš, dođi i slijedi me."
Crkvi su potrebni sveti svećenici. Sveti redovnici. Svete redovnice.
Crkvi su potrebni autentični kršćani koji će se svjedočanski darovati Bogu i čovjeku.
Poslušaj Božji glas. Poslušaj svoje srce.
Možda Bog tebe zove. Možda Bog danas tvoje srce dotiče.
Iziđi iz straha koji te sputava da mu odgovoriš spremno i potpuno.
Iziđi iz predrasuda o svećeništvu i redovništvu koje te ometaju u donošenju ispravne odluke.
Svećenici i redovnici nisu neobični, drugačiji, sposobniji, vjerniji ili čudniji ljudi.
Ne pitaj se hoćeš li moći dokle god slijediš Svemogućega.
Istinska sreća je biti ondje gdje ti je mjesto.
Najteža nesreća je živjeti život za koji nisi.
Božji poziv na duhovno zvanje je poziv da ostvariš sebe.
Da živiš ono za što te je Bog stvorio.
Da budeš sretan.
Uz svu prljavštinu i jadikovanje, nedorečene misli i porušene snove, ovo je ipak divan svijet.
Bog želi da prepoznaš ljepotu.
Bog želi da osjetiš radost.
Bog želi tvoju pjesmu, tvoj ples i tvoj osmijeh.
Bog Mojsiju daje odredbu koja je zapisana u srcu svakoga od nas: Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji!
Bog te podsjeća da ne zaboraviš. Bog pazi da ne propustiš. Bog brine da ti ne promakne.
Spomeni se!
Bog te ne opominje da se bacaš u prašinu pred njim i omalovažavaš se.
Bog te opominje da svetkuješ.
Spomeni se da svetkuješ.
Spomeni se da se raduješ. Spomeni se da se veseliš. Spomeni se da feštaš.
Bog želi tvoju sreću.
Bog zna da si prezauzet. Da nemaš vremena.
Bog zna da možeš pomisliti da si jači i izdržljiviji nego što zapravo jesi.
Zato te podsjeća.
Zato te podržava da ne kloneš.
Šest dana radi, a sedmi se odmaraj.
Svetkuj dan Gospodnji.
Budi s braćom i sestrama. Veseli se životu. Slavi Boga svojim slavljem.
Navikli smo se na laž da je vjera privatna stvar.
Navikli smo se na laž da se mi kršćani ne smijemo baviti politikom.
Navikli smo se da svatko tko poželi može nas kršćane vrijeđati i nekažnjeno napadati.
Nije na svijetu loše zbog onoga što loši ljudi čine, nego je na svijetu loše zbog onoga što dobri ljudi ne čine.
Ne miči se u stranu.
Ne dopuštaj da drugi odlučuje o tebi.
Nemoj nijemo promatrati kako podižu glas protiv života i čovjekova dostojanstva.
Živi naglas svoje kršćansko opredjeljenje.
Utkaj svoje kršćanstvo u svoj posao.
Osmisli kršćanstvom kulturu.
Prožmi kršćanstvom javnost i medije.
Oplemeni kršćanstvom politiku.
Organiziraj se. Uključi se. Djeluj. Progovori.
Izbori se za svoja prava.
Ne dopusti da ti nameću površne teme i besmislena ponašanja.
Ne dopusti da te pretvore u poslušno i nemisleće biće.
Ne dopusti da vrijeđaju ono što ti je sveto.
Bog te je stvorio da budeš sustvoritelj. Bog ti je povjerio mogućnost stvaranja novog života.
Ne boj se života.
Ne boj se roditeljstva.
Ne boj se braka i obitelji.
Neka ti ne prođe niti jedan dan, a da se ne pomoliš za osobu koja ti je krenula ususret.
Za osobu koju ćeš jednog dana prepoznati i s njom odlučiti proživjeti ostatak života.
Moli za tu osobu i izgrađuj sebe.
To je osnovni preduvjet za sretan brak. To je jedini preduvjet za odgovorno roditeljstvo.
Moli za osobu s kojom ćeš biti u braku i izgrađuj sebe.
Razvijaj u sebi vrijednosti koje će ti pomoći da jednoga dana tvoja obitelj po tebi bude sretna.
Odgoji se za ozbiljnost i odgovorno ponašanje.
Nauči biti pouzdan čovjek.
Odgoji se za skromnost i strpljivost.
Nauči se imati vlastiti stav i argumentirano iznositi vlastito mišljenje.
Odgoji se za sućut, odvažnost i temeljnu opredijeljenost.
Budi otvoren nadahnuću.
Budi otvoren životu.
Budi otvoren roditeljstvu.
Budi sustvaratelj.
Sadašnjost je utemeljena u prošlosti i usmjerena prema budućnosti.
Nema kvalitetne sadašnjosti ni sretne budućnosti bez jasne prošlosti.
Živimo u vremenu kada nam zamagljuju istinu o prošlosti i istinu o nama.
Traži se da budemo oni koji kleče bez ponosa i svijesti o sebi.
A mi znamo tko smo.
Znamo što je bilo.
I znamo kako je bilo.
Potomci smo ljudi koji su, usprkos svim nevoljama, ostali vijerni Bogu i rodu.
Mi nismo ni siročad ni roblje.
Mi nismo ni divljaci ni zločinci.
Mi nismo ni bezimeni ni beskućnici.
Baštinici smo slavne prošlosti. Imamo razloga za ponosnu sadašnjost. Imamo snage za sretnu budućnost.
I premda na nas padaju sjene zakopanih istina i ponavljanih laži, mi jesmo i želimo biti bolja budućnost.
Jesmo i želimo biti ponosni i marljivi ljudi.
Puni poštovanja prema svima i ispunjeni ljubavlju prema svome.
Dok nam njive sunce grije.
Dok nam hrašće bura vije.
Dok nam mrtve grobak krije.
Dok nam živo srce bije.
Ne dopusti da te zavedu pričom o tome kako treba biti bolji od drugih i u svemu savršen.
Imaš pravo na slabost.
Imaš pravo na neuspjeh.
Imaš pravo na pad.
Nemoj biti od onih koji se ne usuđuju jer misle da neće biti najbolji.
Ne moraš biti najbolji.
Ne moraš biti bolji od drugih. Budi svakodnevno bolji od sebe. Napreduj iz dana u dan.
Ustani nakon svakog pada. Obnovi snage nakon svakog poraza. Ne gubi cilj iz vida.
Strah od pada će ti podrezati krila i nikada se nećeš vinuti u visine. A za let nam je duša stvorena.
Strah od pada će te zaustaviti u podnožju i nikada nećeš doživjeti čudo osvajanja vrhova. A vrhunci nas zovu.
Strah od pada će učiniti da padneš i nikada ne ustaneš.
Iziđi iz mentaliteta brzih uspjeha i kratkotrajne slave.
Ništa trajno ne postiže se na brzinu.
Prihvati činjenicu sporog rasta.
Prihvati činjenicu teškog stjecanja iskustva.
Prihvati činjenicu polaganog napredovanja.
I nemoj odustati.
Bog je i tebe stvorio.
Bog te je htio upravo takvog kakav jesi.
Ljubav prema Bogu se ponajprije pokazuje prihvaćanjem sebe i ljubavlju prema sebi.
Prihvati sebe sa svim svojim vrlinama i manama, sa svim svojim sposobnostima i nedostatnostima, sa svim prednostima i nedostacima.
Ne gubi vrijeme stvarajući lažnu sliku o sebi, nego izgrađuj sebe polazeći od istine o sebi.
Bog te je stvorio jer s tobom ima plan.
Prepoznaj svoje poslanje.
Prepoznaj razlog postojanja.
Ne boj se odgovornosti i izazova.
Iziđi iz zidova kojima si se ogradio, iz maski koje mijenjaš po potrebi, iz začaranog kruga umišljene sigurnosti.
Poslušaj Božji poziv.
Poslušaj Božji glas.
Poslušaj Božju volju.
Nisi slučajno na ovom svijetu. Željeno si Božje dijete. Voljeno si Božje dijete.
Zadatak koji je Bog tebi povjerio nitko drugi ne može napraviti.
Ne boj se odgovornosti.
Ne boj se suradnje s Bogom.
Zavjetni kip Majke Božje Bistričke datira na kraj 15. stoljeća, a pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora. Izražajna moć kipa nije toliko u umjetničkome oblikovanju, koliko u samome vjerskom i nacionalnom značenju. Kip je najprije bio smješten u starom svetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588. godine; ponovo zaboravljen i zazidan, pronađen je drugi puta 1684. godine. U jubilejskom slavlju 250. obljetnice svetišta Majke Božje Bistričke i u svečanosti krunjenja kipa Majke Božje Bistričke, koje se odvijalo prigodom zagrebačkog hodočašća 7. srpnja 1935. godine, sudjelovalo je oko 30.000 hodočasnika. Osobito ganutljiv prizor za vjernike bio je kada se nadbiskup Antun Bauer približio kipu Majke Božje Bistričke, kruneći ga zlatnom krunom i govoreći: „Pod Tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice! Naših patnja ne prezri u potrebama našim, nego od sviju pogibli oslobodi nas vazda, Djevice slavna i blagoslovljena.“ Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva našašća budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć. Bistrička Gospa bila je tješiteljica kršćana za vrijeme turskih opasnosti, pomoćnica u Prvom i Drugom svjetskom ratu, kao i u Domovinskom ratu.
Hvalimo te, o Majko Božja
jer si sveta i velika,
jer si divna i ponizna.
Majko Božja Bistrička, moli za nas!
Hvalimo te Majko Božja,
jer si velika koliko si ponizna,
pa dijeliš svoje milosti
u dolini bistričkoj
pred malim crnim
skromnim kipom svojim.
O, Kraljice najljepša
o, Vladarice premudra
o, Majčice najdraža!
Neka ti je slava sada i dovijeka,
jer si čista i nevina
i tvoje su želje bjelije od ljiljana
i ti si od stvorenja jedina
bez ljage grijeha začeta.
Ti si Kraljica anđela,
Ti si Kraljica proroka,
Ti si Kraljica kršćana!
Ti kraljuješ nad svim narodima
i u njima je slava tvoja dovijeka.
Ti kraljuješ nad nama
i u tvojoj kruni zvjezdanoj
gori srce hrvatsko,
u kojem će slava tvoja živjeti
od koljena do koljena,
od vjekova do vjekova.
Jer ti si, Majko, ponizna,
u dolini bistrice
izabrala prijestolje.
I ti iz te doline
kraljuješ nad brdima.
I ti iz te doline
kraljuješ nad srcima.
I ti iz te doline svu grliš domovinu,
grliš je srdačno
sjajem svoje ljubavi.
O Kraljice hrvatska,
o, Majčice ponizna!